Tuzla - Grad otvorenih vrata

Grad Tuzla smješten je na pitomim planinskim obroncima Majevice. Prostire se prema zapadu sa obje strane rijeke Jale, okolnim uzvišenjima Ilinčicom i Trnovcem, nudeći predivne vidikovce, posebno za zaljubljenike u fotografiju, slikare i sve one koji za nekoliko minuta iz gradske vreve žele izaći u svijet tišine, predivnog ugođaja i opuštenosti.

Jugozapadno od ovoga grada je planina Konjuh sa predivnim izletištima, stazama za šetanje i skijalištem, poznata kao raj za ljubitelje eko-turizma. Kao centar regije koja broji oko 650.000 ljudi Tuzla je atraktivno mjesto za turiste jer u prečniku od pedeset kilometara posjetiocima se nude kupališta na jezerima Hazna i Vidara u Gradačcu, Snježnica u Teočaku, Modrac kod Lukavca i na Panonskom jezeru, jedinom slanom jezeru u Evropi, koje je smješteno u samom centru Tuzle.

U okolnim općinama bogata je ponuda za lov i ribolov, od sitne do krupne divljači, a svi koji provedu nekoliko dana u Tuzli imaju priliku da posjete historijske lokalitete u samom gradu, kao što je Soni trg, Trg slobode, Muzej solarstva i Muzej Sjeverostočne Bosne, te stare gradove Srebrenik, Stari Teočak, Soko-grad kod Gračanice, te Kulu Zmaja od Bosne u Gradačcu i Kula-grad kod Zvornika. Do svih ovih lokacija vozilom se iz Tuzle može doći za manje od jednoga sata. Vožnja do Srebrenice traje manje od sat i pol.

Od samoga postanka naselja Tuzla, koje se mjeri hiljadama godina i seže do neolita, ovaj prostor je vezivan za eksploataciju soli. Ovdje su najzorniji ostaci Panonskog mora, a brojni eksponati koji se čuvaju u Muzeju sjeveroistočne Bosne svjedoče o tome, hronološki prikazujući razvoj civilizacije na ovom prostoru. Na prostoru Tuzle Panonsko more je, nakon povlačenja, ostavilo ogromne naslage soli. Arheolozi, na osnovu nalaza do kojih su došli decenijskim istraživanjima, tvrde da se u samom središtu grada so eksploatirala još prije sedam hiljada godina.

Na Sonom trgu sačuvani su ostaci posuda u kojim se prvobitno uparavala slana voda, a so prodavala u cijelom regionu. To je Tuzlu činilo svojevrsnim središtem u kome su se ukrštali karavanski putevi i gdje su trgovci obavezno dolazili. Naslage soli odredile su razvoj ovoga grada, koji je u prošlom stoljeću bio jedan od najznačajnijih industrijskih basena, sa razvijenom hemijskom industrijom, a dodatno vanredna nalazišta uglja dala su Tuzli primat u proizvodnji energije. 

Krajem prošloga stoljeća Tuzla je, odustajući od razvoja bazne hemijske industrije, orijentirala svoj razvoj prema novim tehnologijama i razvoju turizma. Time je kvaliteta života, čistoća zraka i voda, podignuta na visok nivo. Danas Tuzla broji oko 200.000 stanovnika, sa dnevnom migracijom od oko 100.000 ljudi.

Tuzla je grad sa najvećim parkovskim površinama u Bosni i Hercegovini. Kompleks Slana banja, do kojega se od dva gradska hotela i tri pansiona gdje turisti mogu prenoćiti, može laganom šetnjom doći za deset minuta, posjetiocima nudi čitavo bogatstvo sadržaja. Staze za šetanje sa prekrasnim pogledom sa namjenski uređenog vidikovca "Bosanski ćilim", zoo vrt, restorani sa bosanskom nacionalnom kuhinjom, plaža i šetalište oko Panonskih jezera i slanih slapova, daju Tuzli primat u turističkoj ponudi u regionu. 

Ovaj kompleks čuva vrhunske skulpture velikog tuzlanskog kipara Franje Ledera, a nedaleko odavde nalazi se i Međunarodna galerija portreta, koja posjeduje neprocjenjive postavke slika najvećih bosanskohercegovačkih slikara. U oktobru se u svake godine organizira INTERBIFEP, bijenale portreta u kome sudjeluju slikari iz cijeloga svijeta. Na Slanoj banji su i teniski tereni, uređeni prostori za košarku i mali nogomet, te Kuća plamena mira koja može odgovoriti organizaciji najzahtjevnijih kulturnih događaja.

Gurmani, koji pamte gradove i predjele po hrani, njenom ukusu i načinu serviranja, u Tuzli će biti oduševljeni tradicionalnim jelima bosanske nacionalne kuhinje. Svakako ne treba izostaviti ćevape, koje možete dobiti poslužene u lepinama ili zemljanoj posudi sa kajmakom. Za sladokusce tu je sogan-dolma, jedno od najatraktivnijih domaćih jela, koje se spravlja tako što se lukovice pune posebnim nadjevom čije se recepture ljubomorno čuvaju u Bosni i Hercegovini stotinama godina. Ipak, Bosanci se ponose svojim autohtonim jelom, bosanskim loncem, kojega u svakom slučaju treba kušati, jer ukus desetak vrsta povrća i nekoliko vrsta mesa, uz ugođaj kuhanja i serviranja u zemljanim posudama, uvijek posjetioce vraća Bosni i njenoj kuhinji. 

Svakako, neizostavna je i sarma, razne vrste pita, prebranac, gulaš, a za desert svakako se poslužite atraktivnim tufahijama ili baklavama. Veliki broj restorana nudi kompletnu ponudu ovih jela, tako da će boravak u Tuzli biti svakako nezaboravan. Hercegovačka i mediteranska vina u tuzlanskim restoranima visoko su rangirana, ali su favorit piće domaće rakije: šljivovica i viljamovka, koje se služe kao izvrsni aperitivi. Pored toga, područje Sjeveroitočne Bosne, kome je centar Tuzla, obiluje velikim zasadima voća i povrća, koje se vrlo često uzgaja po ekološkim standardima i zadovoljava stroge kriterije zdrave hrane, tako da na tržnicama u ovom gradu možete pronaći brojne vrste autohtonih sorti voća i povrće uzgajano po tradicionalnim domaćim principima bez upotrebe hemijskih sredstava.

Tuzla je prepoznatljiva kao grad romana. Od 2001. godine u prvoj sedmici septembra u gradu soli održavaju se književni susreti "Cum grano salis", u okviru kojih se dodjeljuje nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u protekloj godini na južnoslavenskom govornom području. U tim danima u čast slavnog tuzlanskog pisca Meše Selimovića, autora remek djela "Derviš i smrt" i "Tvrđava", ovdje se okupljaju pisci i književni kritičari iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Književne večeri i pozorišne predstave, promocije knjiga i izložbe slika, samo su neki od sadržaja koji se nude posjetiocima susreta "Cum grano salis".

Narodna i univerzitetska biblioteka sa svojim odjelima: Američki, Iranski, Turski i Austrijski kutak, te tradicijom održavanja kvalitetnih skupova i bogatim knjižnim fondom, u suradnji sa Domom mladih i Narodnim pozorištem Tuzla, organizira iz godine u godinu sve kvalitetniju reviju romana, koja je već postala referentna na prostoru Balkana

Narodno pozorište Tuzla prvo je ustanovljeno pozorište u Bosni i Hercegovini. Pod imenom "Prvo bosanskohercegovačko pozorište" pokrenulo je rad 1898. godine. Danas, Narodno pozorište Tuzla ima bogat repertoar i kvalitetan glumački ansambl, a raznovrsnost ponude postiže se i čestim gostujućim rediteljima i glumcima iz Sarajeva, Zagreba, Beograda, Podgorice... tradicionalno, ovdje se svake godine u novembru održavaju "Pozorišni dani", a u dvije sedmice trajanja manifestacije tuzlanskoj publici se predstavljaju pozorišta iz cijelog regiona.

U prvoj sedmici juna organiziraju se Dani monodrame, koji također donose izuzetnu ponudu zaljubljenicima u teatar. Privatno pozorište Teatar Kabare svoju scenu ima u Hotelu Tuzla, a pored redovitih predstava svake godine u posljednjoj sedmici marta organizira TKT Fest, koji ugošćava desetak pozorišnih skupina sa Balkana. Izvrsne pozorišne predstave povremeno se mogu pogledati i u Bosanskom kulturnom centru, koji pored toga nudi u svojim galerijskim prostorima izložbe slika i fotografija, promocije knjiga i okrugle stolove, kojima posjetioci mogu prisustvovati.

Radnički dom "Moša Pijade" otvoren je davne 1954. godine za proslavu godišnjice Husinske bune. Prostor doma „Moša Pijade“ od osnivanja, pedesetih, pa do prije rata, bio je jedno od kultnih mjesta kulture i društvenog života uopšte u našem gradu, te sa njegovim zatvaranjem nastaje vakuum od par godina. Formiranjem Javne ustanove Bosanki kulturni centar TK Tuzla 1997. godine, ovaj prostor ponovno je oživljen.

U svom dugogodišnjem radu, BKC Tuzla je stekao imidž Javne ustanove sa međunarodnim kredibilitetom, ostvarivši uspješnu saradnju sa mnogim zemljama Evrope i svijeta (Francuska, Holandija, Njemačka, Austrija, Italija, Egipat, Bugarska,  Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Kina, Japan, SAD itd.)

JU BKC TK Tuzla je veoma značajna ustanova na području Tuzlanskog kantona i vodeća institucija kulture u gradu Tuzli, što potvrđuju podaci da se samo u jednoj poslovnoj godini u BKC-u realizuje između 240-300 događaja i da je posjeta prema zvaničim podacima bila preko 100.000 gostiju godišnje.

Galerija fotografija